Tjedan baš pred Dan žena, održana je treća po redu konferencija WiDS – žene u podatkovnoj znanosti. Hvale vrijedna je to inicijativa dviju entuzijastica koje su ovaj svjetski trend dovele u lijepu našu.
Prvi puta su ove godine održane i prateće radionice kako bi se demistificirao sam pojam te pružilo tzv. „hands on“ iskustvo obrade (velike količine) podataka.
No, sama “znanost” nije nova pojava. Obrada podataka je prisutna oduvijek u raznim aspektima ljudskog djelovanja. Od medicine, poslovanja, do uprave i javnih servisa…. Danas je to sam buzzword kojim se sve češće nabacuje, složile su se i sudionice panela „Manje priče, više podataka – razumijemo li zaista što donosi data science?, mahom iz redova akademije akademije i industrije.
Tražeći odgovor na pitanje koje vještine čine dobrog podatkovnog znanstvenika ili znanstvenicu, jasno se iskristaliziralo da se radi o vrlo multidisciplinarnom području koje uključuje programiranje, inženjerstvo, matematiku, dizajn, ali i znanje o znanstvenim metodologijama te pojedinim područjima iz kojeg se podaci obrađuju.
Jer podaci sami po sebi nemaju nekog „smisla“ ako se ne postave u određeni kontekst u kojem nude tzv. obavijesni element, tj. otkrivaju nove spoznaje. Takvi podaci nazivaju se informacije.
Primjerice, broj „38“ sam po sebi ne znači ništa. No, ukoliko se postavi u kontekst drugih (meta)podataka, primjerice tjelesna temperatura, moguće zaključiti da se radi o stanju moguće bolesti, kao rezultat prethodnih iskustava koje su već „okamenjena“ u sljedeći stupanj – znanje. Sam vrh piramide znanja, mudrost, usmjeren je nadalje u otkrivanje razloga, uzroka tog stanja, odnosno je li došlo do izlaganja određenim, već poznatim, čimbenicima koji mogu dovesti do stanja povišene temperature, odnosno bolesti.
Upravo je dirljivo predavanje jedne majke koja je putem strpljivog bilježenja i analiziranja podataka, od dna do vrha piramide na kojoj je danas spasila život svome jednogodišnjem sinu, zadavši “udarac” konvencionalnoj medicinskoj znanosti. Izvlačeći iz podataka pouke, uspoređujući ih, stavljajući ih u omjere, razmjere, kontekste nutricionističkih vrijednosti ova hrabra žena je izmijenila postojeće paradigme liječenja epilepsije. I to je cijela bit obrade podataka – traženje novih rezultata u dosad nepostavljenim korelacijama čimbenika u svrhu poboljšanja i izmjene postojećih saznanja. I u tom kontekstu opravdan je „znanstveni“ supstantiv ovog trenda.
Stoga i ne čudi smanjenje rodnog jaza u tom području. Iako je prema nekoliko istraživanja, samo 15% žena u ulozi podatkovnih znanstvenika, sve je više njih u rovovima, budući da, kako panelistice pokazuju, sve je manje potrebno tehničko zaleđe, često pripisivano muškom spolu, a sve više fine analize, rafiniranja podataka u odnosu na žensko čulo, odnosno intuiciju.